Na 23. Školi medijske kulture svoja znanja, osim na radionicama i seminarskim predavanjima, možete proširiti čitanjem knjiga u izdanju HFS-a. Iskoristite priliku jer čak i najnovija HFS izdanja imaju promotivne cijene, snižene čak i do 50%.
Najvažnija knjiga izašla u posljednjih 10 godina zasigurno je Tipovi filmskog izlaganja Hrvoja Turkovića. Kroz niz pojedinačnih rasprava i uz sintetizirajući uvod, knjiga Hrvoja Turkovića obrađuje ključne probleme teorijskog (i nastavnog) područja koje je do sad obrađivano jednostrano, jednoznačno i rasuto po različitim teorijskim disciplinama – načela globalnog strukturiranja filmova odnosno filmskog izlaganja. Odlična knjiga za svakog filmoljupca je i O povijesti filmskog stila Davida Bordwella. Proučavanje filmskoga stila duboko je utjecalo na naše poimanje filmova. Stil pripisuje svaki film određenoj tradiciji, izdvaja klasike i naznačuje pojavu prijelomnih inovacija. David Bordwell ovdje nam pokazuje kako su proučavatelji filma pokušali objasniti postojanost stila i njegove mijene u povijesti filma.
Knjiga Povijest filma: rano i klasično razdoblje Ante Peterlića obuhvaća široko područje filmskog razvoja jedinstvenim pristupom temi. Oni zainteresirani za etnografsku vrijednost u filmskim djelima oduševit će se knjigom Drugi na filmu: etnografski film Etami Borjan, a oni koje zanimaju čovjek i identiteti obavezno moraju zaviriti u knjigu Identiteti u filmovima Pedra Almodóvara Dejana Varge.
Polaznici radionice dokumentarnog filma znanja mogu produbiti uz knjigu Uvod u dokumentarni film Billa Nicholsa, čije je novo izdanje prodorna i magistralna, sjajno organizirana i ambiciozna analiza one zagonetne, otvorene i vitalne kinematografije u kojoj se stvarnost ne dokumentira toliko koliko se transformira. Nichols se ambiciozno i ponizno bavi ključnim pitanjima o tome što se događa – u etičkom, estetičkom i političkom pogledu – kada stvarni ljudi pristanu glumiti sebe i surađivati s redateljem kako bi svoj život preoblikovali za ekran. Tu je i knjiga Zorana Tadića Ogledi o hrvatskom dokumentarcu. Rezultat Tadićeva otpora „diskriminaciji“ dokumentarizma i zadubljenosti u plodove „zaljubljenosti“, kako amatera tako i profesionalaca – od Paspe, Miletića i filmaša okupljenih oko Škole narodnog zdravlja, preko autora Marjanovića, Katića, Sremeca, Belana, Golika, Papića i Krelje, do mladofilmaša stasalih u devedestima – tekstovi su okupljeni u ovoj knjizi. Napisao ih je u rasponu od trideset pet godina, a jednako je širok i raspon njegovih spisateljskih interesa: od pokušaja okvirnog definiranja predmeta, dokumentarnog filma kao takvog (u tekstovima O scenariju dokumentarnog filma i O režiji dokumentarnog filma), pa sve do (mini)eseja o pojedinim značajnim autorima ili razdobljima hrvatskog dokumentarca.
Nakon više knjiga o raznim temama iz povijesti i teorije animacije, nudimo vam knjigu Midhata Ajanovića Filmska lutka, koja otvara još jedno nedovoljno istraženo animacijsko područje, lutka-film. Animatorima preporučamo još jednu knjigu istog autora, Milan Blažeković – Život u crtanom filmu. Monografija je prikaz filmskoga djela Milana Blažekovića, crtača, animatora i redatelja animiranih filmova te najistaknutijeg hrvatskog diznijevca proizašlog iz Zagrebačke škole crtanoga filma. Uvodni esej i bio-filmografski intervju koji je s Blažekovićem vodio autor monografije – teoretičar i povjesničar animacije Midhat Ajanović Ajan, pokrivaju više od četrdeset Blažekovićevih godina provedenih u svijetu profesionalne animacije.
Sve o najvažnijim hrvatskim filmskim autorima do naših dana na polju igranog filma, dokumentaristike i animacije možete saznati čitajući knjigu Hrvatski filmski redatelji I., autora T. Čegira, J. Marušića i T. Šakića.
Polaznicima radionice kamere i snimanja bit će zanimljiva knjiga Enesa Midžića Govor oko kamere, strukovni terminološki rječnik, usredotočen nadasve na operativni žargon filmskih snimatelja, odnosno filmske proizvodne ekipe. Ujedno je i svojevrstan enciklopedijski pojmovnik, koji može služiti ne samo kao rječnički priručnik, nego i kao udžbenik za upoznavanje tehnoloških jedinica u proizvodnji filma.
Polaznici scenarističke radionice sigurno će baciti oko na stranice odlične knjige Jasmine Kallay, Napiši scenarij. Još od 1960. godine u nas nije bilo izdanja koje bi na strukovno specifičan, a cjelovit način, fokusirano pristupilo scenarističkoj teoriji i praksi. Primjenjujući najutjecajnije svjetske pristupe iz polja scenaristike na dugometražne igrane primjere iz domaće kinematografije, priručnik Napiši scenarij dr. sc. Jasmine Kallay napisan je s namjerom da unaprijedi, neovisno o neupitnom suvremenom razvoju scenarističke struke, i dalje bitno zanemaren teritorij hrvatskog audiovizualnog stvaralaštva.
Za one dobrog uha tu je Irena Paulus s knjigom Teorija filmske glazbe. Kad je prije desetak godina odlučila znanja iz svoje matične struke, muzikologije, primijeniti na području filma i povezati s filmologijom, Irena Paulus pionirski je zakoračila u potpuno nerazvijeno znanstveno područje u našoj sredini, jer se dotad nitko od hrvatskih filmskih znalaca, a ni muzikologa, nije specijalizirao za glazbu i općenito zvuk u filmu.
Po promotivnoj cijeni nudimo vam i Filmsku gramatiku Ilije Barišića, koja je dobila nagradu Ante Peterlić od Društva hrvatskih filmskih kritičara za izvrsnost u filmskoj publicistici. Također, Iliju Barišića imaju priliku slušati polaznici seminarskih stupnjeva.
Za potpuni užitak čitanja o filmu preporučamo vam posthumno objavljenu Filmsku čitanku Ante Peterlića.
Više o knjigama možete pronaći ovdje.
Bez obzira na to koju ste radionicu upisali, uvijek je dobro proučiti i filmsku teoriju. Knjige možete doći pogledati u ured 23. ŠMK na 4. katu novog Studentskog doma Varaždin (Julija Merlića 9) u prostoriji 411, gdje možete listati knjige koliko vas je volja, a možemo vam i pomoći u odabiru.